уторак, 9. новембар 2010.

GIVE ME HOPE MUHAMED

        Siromaštvo nije u čoveku, već u sistemu i zato je na vladi svake države da promeni taj sistem.

                                  Muhammad Yunus
                                  30.10.2010. Dom narodne skupštine Srbije



Ne znam dali ste primetili, ali Bangladeš je inače veoma popularna destinacija ovih dana, pogotovu u našoj vladi, a bogami i skupštini. Ako ste pomislili da je reč o nekakvim ekskluzivnim destinacijama za putovanje gore pomenutih korisnika navedenih prostorija, bićete u krivu. Razlog je moram da priznam ovoga puta, potpuno drugačije prirode. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006, ekonomista Muhamed Junus, predstavio je u Beogradu državnim zvaničnicima, vodećim predstavnicima poslovne zajednice, kulturnog i društvenog života koncept društvenog preduzetništva koji je razvio. Kaže da je spreman da i u Srbiji osnuje banku za kreditiranje siromašnih. Radi se naime o sistemu pozajmica „na reč“, bez ikakvih garancija, a verovatno da je iznenadjenje za sve, da je povraćaj ovako obezbedjenih kredita, preko 97%. Sistem je osmišljen sa ciljem da potpomogne preduzetništvo najsiromašnijih, onih koji nikada neće ispuniti uslove za dobijanje regularnih kredita.



Ja lično, nisam baš siguran, da nam gospodin Junis može pomoći u iskorenjivanju siromaštva, ali bi ovi naši mogli nešto naučiti o vraćanju poverenja u predstavnike institucija ove zemlje, a koristeći to novonastalo poverenje potruditi se da ovoj zemlji vrate nadu, da uopšte možemo bolje. Čini mi se da nam je i jedno i drugo oduzeto 12.03.2003. godine. Ne znam za vas, ali ja sam nekako bio siguran, da bez obzira na sve, ono što radimo ima nekog smisla.  Bio sam siguran da iza tog puta, koliko god da on traje, ima izlaza. Već naredne godine, to mi više nije izgledalo tako, niti vidim da će skoro ponovo izgledati. Kako vreme prolazi, sve sam sigurniji, da su i prvi i drugi uslov apsolutno neophodni, da stignemo tamo gde smo pre desetak godina krenuli.



Naslov „Srbija može biti kao Bangladeš“, koji je osvanuo u jednim dnevnim novinama, me je priznaću naljutio. Znam da se tekst odnosi na nešto sasvim drugo (gore pomenuto), ali mi pade napamet, pa kako li stigosmo dovde??? Čini mi se da nismo tu krenuli. Ne omalovažavam Bangladeš, i siguran sam da i od njih imamo itekako šta naučiti (recimo o demografskoj ekspanziji), ali nikada nisam ovu zemlju tako zamišljao. Nekako sam uvek bar gledao na bolje od nas, np.Dansku, Švedsku, Nemačku. Sad, nisam ja naivan i znam da ih nikada nećemo stići, ali hajdemo bar da na tome radimo. Nekako čemu težiš, uz sve uslove koje na tom putu trebaš da ispuniš (np. višegodišnji mukotrpan rad), na kraju na to i počneš da ličiš, a možda to i budeš.

Usled gomile svakodnevnih briga, informacija i udara koji zahtevaju trenutno reagovanje, postaje gotovo smešno poverenje i vera u opšti interes. Suština koja je izgubljena, se sastoji u izmenjenoj percepcija čoveka o tome šta je smisao života i kojim ciljevima teži, jer mu oni danas ni najmanje nisu realni. Umesto nade, danas imamo apatiju, a umesto poverenja skepticizam, a čini se, da je neko za  to odgovoran.



 I na kraju, ne brine mene što će recimo Beograd izgledati kao Dhaka (glavni grad Bangladeša), već što će Negotin biti kao Borga (provincija na istoku Bangladeša).


6 коментара:

  1. Sjajna priča! I veoma poučna. Dakle trebalo bi da nam, konačno, postane jasno da više, gotovo da, i nema onih zemalja na koje se ne treba ugledati. Većina država ima neke pozitivne primere. A mi nikako da se iskobeljamo iz živog blata koje se zove "ratni zločinci", "saradnja sa Hagom", "budžetski deficit", "lustracija", "neotvoreni dosijei"... Mnogo i za nekoliko država, a sve se strpalo na ovom malom prostoru.

    ОдговориИзбриши
  2. Sjajno.
    Sve što si napisao odavno mi se vrzma po glavi.
    Ali ja nisam Marvin.
    Miša

    ОдговориИзбриши
  3. Izuzetan tekst,ali i veoma potresan,za nas,Srbe.Kuda ide ovaj brod je veoma tesko pitanje,a odgovor ne postoji.

    ОдговориИзбриши
  4. Ako stavimo na stranu vladu i politiku, ova provereno uspesna ideja i nije tako losa za Srbiju.
    Ne znam kako je u Bangladesu ali u par zemalja za koje ja znam, ovakva vrsta kredita tj zajma fantasticno funkcionise. Radi se o tome da siromasnija populacija uzima zajam od bogatasa, naravno bez kamatno kako bi razvila sopstveni posao, biznis, prosto receno obezbedila sebi i porodici pristojnu egzistenciju.Zajam se uzima od bogate familije, preko bogatih komsija do bogatih poslovnIh ljudi, a sve SE TO RADI u cilju jacanja zemlje i njene nezavisnosti.Kada to pojedini budu naucili mozda i shvate rec PATRIOTIZAM.
    Dok u ovoj zemlji vlada cak I bankarsko zelenastvo, od tvoje divne price nista.
    Plus da mi nismo nismo takvog mentalnog sklopa, ne ti ja ili Perica, vec oni koji trebaju biti.
    Tirkizno plavo

    ОдговориИзбриши
  5. Kompjuter-GUGLE PRUŽA ŠIROK SPEKTAR MOGUĆNOSTI.
    Zašto na ovom blogu kada nema veze sa postom?
    Računam da ga posečuju kvalitetni komentatori, koji mogu da daju doprinos da se spreći ono što sledi, da se onemoguće ljudi koji rade sledeće i slićno:
    KOJA JE CENA GREJANJA IZ DALJINSKOG SISTEMA GREJANJA KOJA JE ODOBRENA JKP BADNJEVO U NEGOTINU.
    jednoga dana osvanula je cena grejanja na šalteru uplate JKP Badnjevo u iznosu od 72 dinara po 1m grejne površine za grejnu 2o10-2o11 godinu. Takvo rešenje je objavljeno u Sl.listu opštine Negotin. I oni koji su uplatili po toj ceni, ne sačekavši račun DOBRO SU PROŠLI, jer oni koji su sačekali račun dobiše po ceni od 80,13 dinara po 1m.
    Ne lezi vraže proverim u Sl.listu opštine Negotin
    I VIDIM da je POD ISTIM DATUMOM I BROJEM ojavljeno rešenje kojim se daje saglasnost na novu cenu, NI REČI DA JE IZMENJENO PRVOBITNO REŠENJE.
    OSTAJEM NEM I ZABEZEKNUT OVOLIKOM DRSKOŠĆU I DEMONSTRACIJE SILE KOJU NOSI VLAST ljudi na funkcijama U OPŠTINI nEGOTIN.
    Ja ispričah a na nadležnim organima je da vide šta će ako uopšte ovo pročitaju.

    ОдговориИзбриши
  6. tesko da ce nadlezni da citaju ovo,jer ne citaju ni ono sto bi trebalo u skladu sa njihovim obavezama.Svi koji koriste grejanje trebalo bi da presaviju tabak i obrate se predsedniku opstine koji je to doneo ili bar potpisao.Medjutim,postoji i drugo resenje.Svi ste,na zadnjim izborima glasali za nekoga,pa pozovite odbornika u SO cijoj ste stranci dali glas i neka Vas oni u ponedeljak,kada je sednica SO,zastupaju pred najvisim opstinskim organom,jer ta Skupstina je dala pravo predsedniku opstine da daje saglasnost na cene koje menjaju svaki cas.Odbornici su NASI predstavnici,TO JE NJIHOVA OBAVEZA,neka oni,u Vase ime i u Vasem interesu pitaju predsednika opstine.Pozdrav

    ОдговориИзбриши